Dobre i loše strane aspirina

Aspirin kao lijek

Aspirin se najčešće uzima za smanjenje bolova, najviše glavobolje i zubobolje, ali i bolova u mišićima, muskulfibera, bolova u zglobovima i slično. Često se koristi za skidanje temperature ili  ublažavanja simptoma prehlade i gripe. Mnogi ga uzimaju i preventivno, čim osjete prve simptome, poput kijanja, kašljanja, začepljenog nosa, umora i blage boli u mišićima. Aspirin je dobar i zbog toga što se može kombinovati s nekim drugim analgeticima, bez rizika od nuspojava.

Ono po čemu je aspirin poseban je što se uzima kao terapija nakon težih kardiovaskularnih oboljenja. Tada se preporučuje jer razređuje krv, pa smanjuje mogućnost od začepljenja arterija ili stvaranja krvnih ugrušaka. Redovito uzimanje aspirina pripisuje se starijim ljudima i ljudima koji su već pretrpjeli srčani ili moždani udar, u oba slučaja kao prevencija sljedećeg napada.

Djelovanje aspirina dugoročno može smanjiti rizik  oboljenja od raka debelog crijeva, zbog salicilne kiseline koje sadrži, a koja blokira protein što pokreće nastanak nekih vrsta rakova, pogotovo onih koji napadaju crijeva, želudac i jednjak.

Aspirin s limunom odličan je i za omekšavanje kože stopala. Ne samo da smjesom možete ukloniti mrtve stanice kože, nego i otkloniti žuljeve i tvrdu kožu s pete. Nanosi se na kožu, pa zamota krpom i ostavlja da djeluje desetak minuta.

Oprez kod aspirina

Ali kao i svaki lijek, tako ni aspirin ne treba uzimati posve olako, bez poduzetih mjera predostrožnosti. Iako je najčešće bezopasan, i on može izazvati nuspojave te nanijeti zdravlju više štete nego koristi.  Najčešći problem aspirina je taj što njegova kiselina može loše utjecati na želudac. Prečesta konzumacija može nadražiti želučanu sluznicu i pogoršati tegobe poput gastritisa.

Drugi problem aspirina je to što, prečestim uzimanjem, može uzrokovati krvarenja u probavnom sustavu i  izazvati problem sa zgrušavanjem krvi, baš zbog toga što je razrjeđuje. Neki ljudi na aspirin imaju i alergijske reakcije, koje se javljaju u obliku osipa i raznih upala. To se događa zbog nemogućnosti nečijeg metabolizma da probavi acetilsalicilnu kiselinu, pa se osoba i od malih količina zapravo „predozira“.

 

 

Aspirin u nekim slučajevima, pogotovo kod djece, može izazvati Reyev sindrom, koji se očituje kao masna jetra i encefalopatija. Simptomi bolesti su proljev, ospice i infekcije dišnih organa. Upravo zbog toga treba biti oprezan kada se aspirin daje djeci mlađoj od 19 godina.

Ako se aspirin koristi kao lijek duže vrijeme, a ne samo za jednokratno ublažavanje bolova ili visoke temperature, uvijek se mora uzimati uz  odobrenje ljekara. Nikada ga nemojte uzimati na svoju ruku, duže nego što je u uputstvima navedeno kao preporučeno. Ako već nakon prvog uzimanja osjetite neke nuspojave, prekinite s uzimanjem lijeka i obratite se ljekaru.

Koliko god aspirin bio višestruko dobar i učinkovit lijek, nekada može izazvati neželjene reakcije i teže nuspojave. Pijte ga, kao i svaki drugi lijek, s oprezom.